Razvoj poduzetničkog pothvata

Za početak se podsjetimo grafičkog prikaza kojeg smo koristili da bi objasnili vremenski tijek i faze pokretanja novog poslovanja. S novom poslovnom aktivnošću, prije poduzetnika u ranoj fazi trebala bi biti faza identificiranja poslovne ideja.

Što je poslovna ideja?

Do poslovne ideje smo došli kada smo otkrili rješenje nekog problema/potrebe odnosno mogućnost poboljšanog rješenja za taj problem/potrebu. Stoga, pojam poslovne ideje moramo gledati u smislu problema i njegovog rješenja. Poslovne ideje se uvijek temelje na nerješivim problemima ili potrebama. Uvijek započinjemo s ljudskim dijelom inovacije.  Mogli bismo pronaći:

1. Slabo zadovoljena potreba zbog manjka ponude ili zbog toga jer postoji bolje rješenje.
2. Zadovoljena potreba koja bi mogla imati bolje rješenje.

Nova potreba zbog društvenih promjena, životnih stilova, itd.

 

 

Poslovne ideje mogu biti rezultat slučajnosti ili promišljenog istraživanja, ali uvijek zahtijevaju pronicljivost. Ideje možemo dobiti iz različitih područja:

• Ponavljanje iskustava drugih pojedinaca: ovo je refleksivna posljedica novih poslovanja koja se često pojavljuje za vrijeme ekonomskog rasta.
• Nove poslovne prilike na tržištu sa slabom ponudom, novoosnovanom tržištu ili tržištem u razvoju.
• Tehničko znanje određenog tržišta, područja, ili poslovanja.
• Iskustvo budućeg poduzetnika koji je do sada bio zaposlen ili vodio neku drugu tvrtku te želi pokrenuti nešto svoje.
• Kada postoji inovativnost za koju se očekuje da će stvoriti novo tržište.
• Kada je vrsta aktivnosti tako jednostavna da bilo tko može pokrenuti poslovanje u tom području.

Međutim, najvažnije je znati koje sposobnosti moramo steći kako bi mogli ustanoviti poslovne ideje. Među vještinama koje povezujemo s poduzetnicima, najvažnije su:

1. Prepoznavanje prilike
2. Kreativno rješavanje problema / maštovitost
3. Stvaranje vrijednosti

Ove vještine bi trebale podsjetiti na Kirznerovo stanje pripravnosti, kao i na kreativnost za uvođenje promjena u uspostavljen poredak, što je bila vještina koju je Schumpeter smatrao najvrjednijom za poduzetnika.

Inovacija = Izum + Komercijalizacija

Ovo je jedna od brojnih definicija inovacije. Prema ovoj definiciji, u obzir uzimamo samo radikalne inovacije, ishode od strane onih koji donose promjene.  To su pojedinci koji uvode promjene potpuno nepovezane s prijašnjim rješenjima, mijenjajući na taj način kako se određeni problem ili potreba za nečim rješava. Razmislite o tri osobe ili tvrtke koje su uvele potpuno revolucionarnu ideju na tržište.

1 …………………………………………………………………………………………………

2 …………………………………………………………………………………………………

3 …………………………………………………………………………………………………

Kada razgovaramo o prepoznavanju poslovnih ideja, radikalna inovacija ne mora uvijek od prvog trenutka biti tako zamišljena.

Kirby Ferguson tvrdi kako ništa nije originalno. Sve što poznajemo je ishod kreativnog procesa koji se sastoji od tri faze: imitacija, transformacija i kombinacija, u konačnici proizvodeći novo rješenje ili novi rezultat.

Pokušajte provesti analizu prijedloga koji je imao Nespresso.

Možete li ustanoviti glavne značajke Apple-a? Koje su to značajke?

Kirby Ferguson opisuje kako dolazi do inovacija. Prema njegovom mišljenju je ključ u imitaciji, transformaciji i kombinaciji.
Ovakav pogled na kreativni proces je povezan s jednom od karakterističnih vještina poduzetnika:

 

Prepoznavanje prilike.

Podsjetimo se prijašnjeg zadatka kojim smo htjeli ocijeniti vještine i slijedećih pitanja:

• Često pronalazim i opažam nove ili nepredvidive veze između različitih oblika informacija.
• Pronalazim vezu između naizgled nepovezanih informacija
• Dobar/dobra sam u igri “poveži točke”.
• Često pronalazim poveznicu između do tad nepovezanih domena informacija.

Stoga, kreativni proces je onaj koji stvara nove poslovne ideje inspiriran dobivenim informacijama; transformira rješenja za koja smo otprije znali i kombinira ih sa novim prijedlozima kojima ćemo stvoriti veću vrijednost. U knjizi The Business Model Navigator, autori Oliver Gassmann, Karolin Frankenberger i Michaela Csik raspravljaju o ključnoj ideji kojom jačamo vlastitu sposobnost za kreiranje nove stvarnosti. Pozivaju se na kreativnu imitaciju i važnost kombiniranja.

Što to znači?

Inovacije su često varijante nečega što već postoji drugdje – u drugoj industriji, na drugom tržištu ili u drugom kontekstu. Nema potrebe za ponovnim izumom kotača sa svakim  novim projektom i svakom inovativnom inicijativom. Ovi autori ukazuju na to kako 90% svih uspješnih modela poslovanja zapravo koriste kombinaciju elemenata iz već postojećih poslovnih modela.

Las Meninas od… Picassa?

Ukoliko vam ova slika izgleda poznato, pogotovo u ovoj verziji, niste u krivu. Picasso, nesporno jedan od najvećih i najinovativnijih umjetnika 20. stoljeća, naslikao je ni manje ni više nego 58. verziju Las Meninas. Zašto?
Prije nego pročitate objašnjenje i pogledate sliku, izložite 3 razloga zbog kojih mislite da je Picasso napravio njenu imitaciju:

1 …………………………………………………………………………………………………

2 …………………………………………………………………………………………………

3 …………………………………………………………………………………………………

Pročitajmo sada njegovo objašnjenje:

Recimo da netko namjerava napraviti kopiju Velázquezova djela Las Meninas, sve u najboljoj namjeri, i ako dođe do određenog dijela slike i da sam ja ta osoba koja radi kopiju, rekao bih: Što ako pomjerimo ovu djevojku malo više udesno ili ulijevo? Pokušao bih to napraviti na svoj način, ne misleći na Velázqueza. Sigurno bih radio i izmjene na osvjetljenju, zbog mijenjanja pozicije djevojke. I tako, malo po malo, slikao bih Meninas koje se čine odbojnima jednom profesionalnom oponašatelju, ali bi one bile ‘moje’ Meninas“. (Picasso)

U potrazi za novim modelima, tehnikama i idejama, Picasso koristi akt renomiranog umjetničkog djela kao početnu poziciju njegovih pokusa i eksperimenta. Proučavajući određeni slučaj pokušava napraviti promjene, otkrivajući tako nove pristupe i nove mogućnosti.

„Inspiracija postoji, ali te mora pronaći dok radiš“ (Picasso)

Kreativnost zahtjeva prostor kao radni alat i mora se istaknuti u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Kako bi kreativnost postala alat, moramo razumjeti njen radni protokol. Većina kreativnih protokola ima 3 faze: divergentna spontana diskusija, divergentni zaključak i konvergentan zaključak, poznatije kao istraživanje, kreativni postupak generiranja, razvoja i komuniciranja ideja, te zaključak.

Kada klasična rješenja ne djeluju ili drugim riječima ne možemo pronaći ključeve gdje ih inače ostavljamo, samo nam kreativna divergencija može pomoći u pronalaženju rješenja. Međutim, u ovim hitnim slučajevima, vrijeme nije na našoj strani. Pod pritiskom da donesemo brzu odluku, naš um može osuđivati, kritizirati i negativno procjenjivati ideje koje bi, da ima dovoljno vremena, mogle tvoriti dio održivog rješenja našeg problema. Također je istinito da je „vremenski rok“ način da se izbjegne „analiza paraliza”.

Čuveni slučaj Apollo 13, temeljni prototip izvanredno neizvjesne situacije, pruža nam mogućnost da analiziramo posljednju fazu kreativnog protokola. Misija je bila prekinuta zbog eksplozije spremnika kisika u servisnom modulu. Zbog ovog incidenta, NASA inženjeri morali su redizajnirati plan leta i neke od sistema svemirske letjelice. Sve u rekordnom vremenu, kako su se događaji odigravali. Od legendarne fraze “Houston, we have a problem” (13/04/1970 21:08) do slijetanja (17/04/1970 18:07) prošlo je 96 istinski mučnih sati.

Neke aktivnosti zahtijevaju veću koncentraciju i apsorpciju. Kada smo zadubljeni u aktivnost, vrijeme brzo prolazi. Vrijeme otkucava a osjećamo kao da je sat stao. Svi se možemo sjetiti situacije ili aktivnosti u kojoj smo ovo doživjeli. Ova okolnost u kojoj smo isključeni iz okoline se tehnički naziva flow (u prijevodu: tok).

Mihaly Csikszentmihalyi, psiholog,  kovač ovoga pojma, tvrdi:

“Tvoje čitavo biće je uključeno u aktivnost, i ti koristiš svoje mogućnosti do krajnosti.“

Što karakterizira flow?

• Visoki stupanj koncentracije
• Zadubljenost ili gubitak prethodne samosvijesti
• Fokusirana pažnja
• Pozitivna povratna informacija
• Istinska motivacija
• Jasna ideja o cilju aktivnosti

Budući da osobe koje najlakše postižu stanje flow-a su zapravo djeca, navesti ćemo 20 stvari koje možemo naučiti od djece da bi bili kreativni.

Što odrasli mogu naučiti od djece

1. Radite svim svojim srcem.
2. Budite fleksibilni i prilagodljivi.
3. Zaboravite na predrasude.
4. Uživajte.
5. Svijet je prepun predivnih stvari.
6. Dijeliti je zabavno.
7. Ako padnete, ustanite.
8. Ne plašite se socijaliziranja.
9. Izrazite osjećaje.
10. Gledajte na stvari kao da je prvi put.
11. Budite iskreni.
12. Vaša ograničenja su samo u vašem stavu.
13. Učiti nove stvari je zakon.
14. Ne brinite se da ćete ispasti budala.
15. Uživajte u svakom trenutku.
16. Ne vjerujte svemu što „odrasli“ kažu.
17. Ako nešto ne znate ili vam treba pomoć, pitajte.
18. Tražite jednostavne stvari.
19. Odmorite se kada ste umorni.
20. Život je lakši nego što mislite.

Adora Svitak – What adult can learn from child

 

Aktivnost

• Proučite prijedloge Nespress-a i Apple-a
• Zabilježite bilo kakvu slučajnost koju uočite.

 

Kreativni proces

Jesmo li kreativni?

Kreativniji smo nego što mislimo

Ljudi često misle da su kreativci rođeni s određenim kvalitetama koje ih čine boljim u pronalaženju rješenja koje mi ostali previđamo.

Većina nas pretpostavlja da nismo kreativni. Možda nam činjenica da kreativnost nije povezana sa osobnošću može pomoći da pogledamo na stvari iz druge perspektive.

Stoga, ako osobnost ne određuje kreativnost, koliko smo uistinu kreativni? Ili koliko kreativni možemo postati? S čim je povezana moja kreativna sposobnost?

I najvažnije pitanje: mogu li poboljšati svoju kreativnost?

Dobra vijest je da svi možemo ostvariti bolje rezultate.

Zašto se to ne događa?

Ako samo proučimo naše ponašanje, pronaći ćemo način za poboljšanje naših rješenja za probleme koje smo prethodno identificirali.

 

Imamo samo mali dio informacije.

Logično je, vrlo logično!

Kada se suočavamo s problemom, već vidimo neke obrasce koji će nas dovesti do rješenja i oni su prvo na što pomislimo.

Naša prijašnja iskustva zapravo proizvode stereotipe, ograničavajući time naše mogućnosti za pronalaženjem drugačijeg rješenja.

Kada „definiramo dobro rješenje“, ono često uzrokuje da prenaglo odbacimo druge mogućnosti.

Tako je! Za Silverove kolege u organizaciji 3M, post-it nije bilo ništa drugo nego samoljepljiva ceduljica loše kvalitete.

Zamislite da trebate nacrtati biciklu. Vaš crtež bi izgledao vjerojatno ovako:

Međutim ako bicikl nacrtate na slijedeći način, onda sa sigurnošću možemo reći da ste osoba koja razmišlja van okvira.

Društveni eksperiment nam pokazuje kako se ponašamo kada pokušavamo riješiti zadatak ili problem.

Ovaj video snimak iz studije Daniela Simonsa i Daniela Levina iz 1998. godine prikazuje situaciju u kojoj sudionik ne uoči kada se osoba s kojom razgovara zamijeni s drugom.  Ovo je među prvim studijama koja demonstrira fenomen „sljepoće na promjene“ u stvarnom svijetu.

Za nas je to uobičajeno ponašanje. Usmjeravamo se na rješenja ili na načine na koje dolazimo do rješenja, i ne primjećujemo promjene okoline, nove mogućnosti, ili osobe u našoj okolini od koje bi mogli imati koristi.

 

Aktivnost

• Proširite izvore informacija.
• Suosjećajte s drugima, pogledajte na stvari iz druge perspektive, upotrijebite nove kriterije.
• Preformulirajte prirodu problema.
• Pokušajte riješiti problem na drugačiji način.
• Odredite ciljani broj ideja koji želite uzeti u obzir.
• Prodajte svoje ideje najbolje što možete.
• Koristite jezik iz svakodnevnice, budite vizualni.

 

Kreativni proces unutar tima

Prilikom identificiranja poslovnih ideja, prednosti timskog rada su očigledne. U grupi se lakše dijele ideje, diskutiraju moguća rješenja i proširuju kriteriji za definiranje problema. Međutim, istraživanje je pokazalo da spontana diskusija u grupi proizvodi  puno manje konačnih ideja nego kada ljudi rade sami.

Zašto?

Postoji nekoliko razloga:

Iz emotivne perspektive, nekoliko nas prepreka sprječava da djelujemo prirodno.

Bojimo se kritike… bojimo se pogrešaka… izbjegavamo sukobe… prihvaćamo rješenja koja nisu uvjerljiva.

Ipak, timski rad je najbolje rješenje. Samo moramo stvoriti produktivno radno okruženje.

 

Poslovne prilike

Nije svaka ideja poslovna prilika.

Neke ideje su:

• Direktno iskoristive.
• Dobre, ali ne u ovom trenutku. Nisu prikladne za trenutno tržište. Dobre, ali ne za nas. Možda postoje drugi koji su bolje pripremljeni za iskoristiti priliku.
• U praksi neiskoristive budući da potreba koju zadovoljavaju nije važna ciljanom tržištu.
• Interesantne ali nepraktične zbog nedostatka tehničke održivosti.

U obzir ćemo uzeti samo one ideje koje su za nas direktno iskoristive.

Poslovna ideja treba zadovoljiti tri uvjeta:

• Trebamo prepoznati tržišnu priliku.
• Trebamo imati dovoljno ljudskih resursa, odnosno pristup istima.
• Trebamo imati potrebne resurse i opremu, odnosno pristup istima.

Tržišna prilika je kada postoji potražnja za rješenjem koje će zadovoljiti onu potrebu za koju trenutno ne postoji ponuda ili za koju bi postojeća ponuda mogla biti poboljšana. Trebamo se pitati:

• Tko ima potražnju ili problem koji mi želimo riješiti?
• Koliko je važna ta potražnja ili problem?
• Koja su rješenja koja trenutno postoje?
• Koje je dominantno rješenje?
• Po čemu je moje rješenje drugačije?
• Koji bi profil korisnika mogao vidjeti moju ponudu atraktivnijom?

 

Dobar tim je kada kombinacijom vještina i sposobnosti stvaramo nove mogućnosti uz koje možemo iskoristiti poslovnu priliku.

• Posjedujem li opremu potrebnu za pokrenuti ideju?
• Postoje li u mom okruženju osobe koje mi mogu pomoći savjetom, informacijama, stabilnošću i podrškom?
• Ima li moj tim potrebno tehničko iskustvo?
• Koga sve poznajemo i tko poznaje nas?

 

Imamo fizičke i tehnološke resurse koji su potrebni da iskoristitimo poslovnu priliku.

• Posjedujem li potrebne resurse za pokretanje ideje?
• Imam li potrebno menadžersko znanje za upravljati ovakvim poslom?
• Posjedujem li dovoljno informacija?
• Imam li dovoljno vremena?
• Imam li odgovarajuću mrežu poznanstava?
• Znam li tko su ključni dobavljači u ovom poslu?
• Jesu li dostupni? Mogu li s njima stupiti u kontakt?